Kratki sažetak predavanja:
Razvoj velikih infracrvenih teleskopa i detektora u posljednjih desetak godina omogućio je astronomima uvid u do tada neotkrivene tajne svemirske prašine, te zapanjujuća otkrića cijelog niza novih fenomena, posebno oko mladih zvijezda. Nova istraživanja ukazala su na izvanredan značaj prašine u astronomiji, posebno u rađanju i evoluciji zvijezda, ali i u galaktičkoj astronomiji. Prašina je postala neizostavan element prilikom istraživanja ranih i vrlo kasnih faza zvjezdane evolucije. Veliki broj različitih spojeva, molekula, pravilnih i nepravilnih struktura zaintrigirali su astronome, a posebno mjesto pripada cijelom nizu ugljikovodika koji predstavljaju bazu života na Zemlji. Danas je poznato da oko mladih zvijezda nastaju prašinasti diskovi i ovojnice koji dovode do nastanka protoplanetarnih diskova u kojima se rađaju planeti. Stoga je istraživanje takvih diskova, posebno njihovog razvoja, jedno od ključnih pitanja moderne astronomije. Intenzivni razvoj infracrvene interferometrije omogućio je promatranje vrlo sitnih detalja prašinastih diskova i ovojnica, na skalama dovoljno malim za razvoj planeta poput Zemlje. U posljednjim fazama razvoja zvijezda, neposredno prije smrti, hladnije zvijezde postaju izrazito aktivne u izbacivanju molekula i atoma koji se kondenziraju u prašinastu ovojnicu. O svemu ovome, pa i više, reći će nam dipl.inž. Tomislav Jurkić s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Kratki sažetak predavanja:
U posljednje vrijeme često se mogu čuti razne teorije o udarima nebeskih tijela u Zemlju, što bi trebalo dovesti do apokaliptičnog kraja civilizacije. Asteroid Apofis jedan je od primjera koji se spominje u medijima. U svojem predavanju osvrnuti ću se na takve teorije, pokazati "ožiljke" koje Zemlja nosi iz prijašnjih sudara s asteoridima, te objasniti zašto nam za sada ne prijeti opasnost od astroida Apofis.
dr.sc. Dejan Vinković s Pirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), Split.

Kratki sažetak predavanja:
Nakon Merkura i Venere, treći smo "kamenčić" od Sunca, a do vanjskih granica Sunčeva sustava postoji još šačica kamenitih i plinovitih svjetova prema kojima, često sa dječjom radoznalošću, okrećemo svoje teleskope. No, jedan nam je bajkoviti svijet skriven od takva pogleda, upravo onaj koji nam je "pod nogama" - naša Zemlja. Kako bismo doživjeli taj planet kada bi smo ga promatrali kroz teleskop iz nekog drugog kutka svemira, kao da nikada nismo bili na njemu? Da li bi nam uopće zapeo za oko među drugim bliskim rođacima unutrašnjeg Sunčeva sustava? Zašto? Što ga čini sličnim njima, a što posebnim? Možemo li si predočiti da nije oduvijek ovako izgledao? I konačno, kako je nastao? Pridružite nam se u potrazi za odgovorima na ta i mnoga druga pitanja u pustolovini u kojoj ćemo proputovati milijune kilometara i milijarde godina, u pustolovini zbog koje ćete možda sutradan početi nešto drugačije gledati na svijet oko sebe.
O svemu tome i više reći će nam prof. geologije i geografije Zorica Petrinec s Minerološko-petrografskog zavoda, Zagreb.

Kratki sažetak predavanja:
U predavanju će biti govora o kalendaru općenito, s naglaskom na julijanskom kalendaru (stari stil) i gregorijanskom kalendaru (novi stil), komputskom računu kojim se računala Uskrsna nedjelja te razlikama u izračunu Uskrsa zbog kojih katolici i protestanti slave Uskrs zajedno, a pravoslavni kršćani samo ponekad zajedno s njima, kao što je slučaj ove godine, 4. travnja. O svemu ovom i više reći će nam Tatjana Kren iz Hrvatskog astronomskog društva.